KO SUI O TE FENUA KI TE FALE PALAMENE

‘Malu Otinielu Tauteleimalae Tausi mo tena faletua, Mee O. Tausi

(Faifeau Dr. Kitiona Tausi)

Mo te ola o te Palamene mai i te 2015 ki te 2019, a sui filifilia o te fenua Nanumaga ki loto i te Palamene ko tena ‘malu Otinielu Tauteleimalae Tausi mo tena ‘malu Monise Laafai. A laua konei nr fakafai’tala ne ku e uiga loa mo la olaga tupu ake kae konei nai tala kola ne maua atu i a laua konei.

  1. ‘Malu Otinielu Tauteleimale Tausi

Ko ia ne kamata ana akoga i Nanumaga i te akoga a te lotu tela tena igoa ko Tusipa i te 1955-1956. Ne toe fakamahiki a tena akoga ki te akoga ‘palagi io me ko te akoga a te maaloo i Nanumaga tela ko te ‘Tekaviki’ kae ko Nofoala i ei a te faiakoga i kona. Ko te tauhaga 1962, ne to i ei a ia ki te Akoga Lasaga Lua a te Kolone o Kilipati mo Elise, tela ko te King George V and Ellaine Bernacchi School (KGV & EBS). Ko ia ne ‘to tahi mo Enoka Isopo, Nafiata Faaalo mo Salaneta Kalepou. Mai mua i a latou ko Kaburoro Tanielu, Siuila Kalofia mo Falesa Pitoi. Ne oti ana akoga i Bikenibeu i te Vasega 5 i te fakaotiga o tauhaga 1966.

Ko Kaburoro, Enoka, Salaneta mo Falesa ko oti ne malolo atu mai i te olaga nei. Ko latou koi ola nei ko Nafiata tena i Scotland i Peletania mo Siuila tena i Niusila.

Ne oti ana akoga i te KGV i te fakaotiga o te 1966 kae ko te po 12 Tesema, ne maua a tena avanaoga o gakue faka-pulisimani i Tarawa. Ko ia ne ulu atu kae ko oti a te 3 mahina o te koosi pulisimani tela e 6 mahina a te leva. Ko ia ne ulu atu kae ko iai i te koosi tena ko fanau Tuvalu konei, Pepeuga Vaelei (Nanumea), Vaenoa Nikotema (Nui), ko Ale ko puli a tena fakaotiga mo Tetau tela he taa Niutao, kae ko leva ne fakatea. Te aofaki katoa o latou i te koosi he 25.

Ne kamata a ia i te galuega faka-pulisimani i te otiga o te lotou akoakoga, kae ne to a ia ki he vaega fou o te Matagaluega Pulisiamani tela ne fakatuu i te taimi tena tela ko te vaega tela e galue ki luga i galuega hukhuke o mea ‘funa (counter intelligence). E tahi a tena tauhaga ne galue i ei ai, koi a loa ko toe ave ki te ihi vaegao pulisimani tela ko latou kola e hukehule ne latou a mea ‘funa kae ko te vaega tenei e he ‘tii ki togiga pulisimni tela e ‘kehe loam o pulisimani ‘tuu kola e togiga, e tolu on tauga i te vaega tenei tela ko te CID.

I te mahina o Mee 1970, ne fai ei a tena kaaiga ki a Mee Fanoga i Tarawa, kae i te  mahina o Oketopa i te tauhaga loa tena, ko ia ko fakamahiki mai ki Funafuti o fakatoka mo te asimaiga a te te Pelenise ko Prince Charles ki Funafuti.

Ne fakamatala mai ne Otinielu me tenei eiloa a te taimi muamua ko fakatahi a fenua e valu o Elise i taimi kona ki he fenua e tahi. A kaumalaga mai i fenua e taki tinofa (40) e aofai i ei 10 tama’liki a’koga mo Faifeau mo olotou kaaiga mo takitaki o fenua kola ko Pelesitene o Fonopule mo olotou kaaiga. Te Faifeau i Nanumaga i te taimi nei ko Uale mo Lita kae ko te Pelesitene o te Fonopule Nanumaga ko Namoto Falesa. Ne fai a mafutaga a fenua i te Falekaupule o Funafuti tela ko te Lotokava tela e tu nei i ei a te Tausoa Lima i te vaitaimi nei.

(Ka toe faka’hoko atu a te tala tenei i te lomiga o vaiaho fou tela ko te Ahofa po 08 Mati 2018)

  1. ‘Malu Monise Tuivaka Laafai

Tena ‘Malu Monise Tuivaka Laafai ne fanau kae ola ake, akoga hoki i Nanumaga kae ko ona matua, Tuivaka mo Faitofi ne ‘to ki Nauru tela koi a ne suke ki te KGV and EBs mai i Nauru kae ne to a ia ki te akoga tenei i Bikenibeu i te 1973. I te 1976 ne ‘vae i ei a te Kolone o Kilipati mo Elise tena ne faka’hoko mai a tena akoga ki Notufoua Secondary School i te 1976 ki te 1979.

Ne kamata a tena olaga galue i te Maatua o Fusi i Funafuti nei. Ne kamata a ia e pela me se clerk o te Galuega Suketupe, siki aka ia e pela me se Ofisa Suketupe i te 1987 kae i te 1994 ne fakasopo aka a ia mo fai te Menetia Aoao o te Maatua o Fusi ke oko ki te 2010 tela ne fakataufai a ia i te Palota Lasi ki te zfalr Palamene ki nofoga e lua mai i te Fenua ko Nanumaga. Ne manuia a tena taumafaiga i konei tela ne fai a ia mo Hui ‘Malu o te fenua ko Nanumaga tela ne ‘tu i ei a laua mo te ‘Malu o Otinielu Tauteleimalae Tausi.

Ko Monise ne fai a tena kaaiga ki te tamafine Vaitupu ko Tutasi Auina I te masina o Fepuali 1987..

Ne fakafesili ne au a monise me he a tonu a te pogai ne manako ei a ia ke fano a ia ki te Fale Palamene. I pati a Monise me i te ia e fia fai ana tusaga ki te atiakeg o te olaga ‘lei o tino o te fenua Nanumaga. E aofia i mea konei, ko mes tau me’kai, mea tau eletise, me tau fesokotakiga, me tau olomalaga, mea tau faiika, mea tau vai, mea tau te ola ‘lei o tino, mea tau te ola filemuu mo te saogaleemuu, mo laisi mo falaoa mo nihi me akeea tau pisinisi mo nisi mea aka katoa kola e tau atu ki te olaga manuia, filemu kae saogaleemuu o tino Nanumaga e pela hoki mo tino i fenua o Tuvalu.

 

A Monise he tino tokotahi i te Kapineta kae koi a ko te Minisita o Fesokotakiga mo Oloolomalaga. Ko ia ko oti ne maua ana pepa ma’luga i akoga e pela mo tena tikulii muamua mai i te USP, kae ko tena Master Degree ne fai i he Akoga Maluga i Niusila. E tokotolu a la fanau, ko Eline, he faiakoga i Akoga Lasaga Muamua, ko Ionatana tenei e akoga faka-faifeau i Kanana Fou, Amelika Samoa, mo Tuivaka tenei fatoa oti ana akoga i Motufoua.

local 0 issue 17

‘Malu te tauavaga ko Monise mo Tutasi Tuivaka Laafai

Leave a Reply