Site icon KMT news

KO SUI O TE FENUA KI TE FALE PALAMENE

‘Malu Otinielu Tauteleimalae Tausi mo tena faletua, Mee O. Tausi

‘Malu Otinielu Tauteleimalae Tausi mo tena faletua, Mee O. Tausi

(Faifeau Dr. Kitiona Tausi)

Mo te ola o te Palamene mai i te 2015 ki te 2019, a sui filifilia o te fenua Nanumaga ki loto i te Palamene ko tena ‘malu Otinielu Tauteleimalae Tausi mo tena ‘malu Monise Laafai. A laua konei nr fakafai’tala ne ku e uiga loa mo la olaga tupu ake kae konei nai tala kola ne maua atu i a laua konei.

  1. ‘Malu Otinielu Tauteleimale Tausi

Ko ia ne kamata ana akoga i Nanumaga i te akoga a te lotu tela tena igoa ko Tusipa i te 1955-1956. Ne toe fakamahiki a tena akoga ki te akoga ‘palagi io me ko te akoga a te maaloo i Nanumaga tela ko te ‘Tekaviki’ kae ko Nofoala i ei a te faiakoga i kona. Ko te tauhaga 1962, ne to i ei a ia ki te Akoga Lasaga Lua a te Kolone o Kilipati mo Elise, tela ko te King George V and Ellaine Bernacchi School (KGV & EBS). Ko ia ne ‘to tahi mo Enoka Isopo, Nafiata Faaalo mo Salaneta Kalepou. Mai mua i a latou ko Kaburoro Tanielu, Siuila Kalofia mo Falesa Pitoi. Ne oti ana akoga i Bikenibeu i te Vasega 5 i te fakaotiga o tauhaga 1966.

Ko Kaburoro, Enoka, Salaneta mo Falesa ko oti ne malolo atu mai i te olaga nei. Ko latou koi ola nei ko Nafiata tena i Scotland i Peletania mo Siuila tena i Niusila.

Ne oti ana akoga i te KGV i te fakaotiga o te 1966 kae ko te po 12 Tesema, ne maua a tena avanaoga o gakue faka-pulisimani i Tarawa. Ko ia ne ulu atu kae ko oti a te 3 mahina o te koosi pulisimani tela e 6 mahina a te leva. Ko ia ne ulu atu kae ko iai i te koosi tena ko fanau Tuvalu konei, Pepeuga Vaelei (Nanumea), Vaenoa Nikotema (Nui), ko Ale ko puli a tena fakaotiga mo Tetau tela he taa Niutao, kae ko leva ne fakatea. Te aofaki katoa o latou i te koosi he 25.

Ne kamata a ia i te galuega faka-pulisimani i te otiga o te lotou akoakoga, kae ne to a ia ki he vaega fou o te Matagaluega Pulisiamani tela ne fakatuu i te taimi tena tela ko te vaega tela e galue ki luga i galuega hukhuke o mea ‘funa (counter intelligence). E tahi a tena tauhaga ne galue i ei ai, koi a loa ko toe ave ki te ihi vaegao pulisimani tela ko latou kola e hukehule ne latou a mea ‘funa kae ko te vaega tenei e he ‘tii ki togiga pulisimni tela e ‘kehe loam o pulisimani ‘tuu kola e togiga, e tolu on tauga i te vaega tenei tela ko te CID.

I te mahina o Mee 1970, ne fai ei a tena kaaiga ki a Mee Fanoga i Tarawa, kae i te  mahina o Oketopa i te tauhaga loa tena, ko ia ko fakamahiki mai ki Funafuti o fakatoka mo te asimaiga a te te Pelenise ko Prince Charles ki Funafuti.

Ne fakamatala mai ne Otinielu me tenei eiloa a te taimi muamua ko fakatahi a fenua e valu o Elise i taimi kona ki he fenua e tahi. A kaumalaga mai i fenua e taki tinofa (40) e aofai i ei 10 tama’liki a’koga mo Faifeau mo olotou kaaiga mo takitaki o fenua kola ko Pelesitene o Fonopule mo olotou kaaiga. Te Faifeau i Nanumaga i te taimi nei ko Uale mo Lita kae ko te Pelesitene o te Fonopule Nanumaga ko Namoto Falesa. Ne fai a mafutaga a fenua i te Falekaupule o Funafuti tela ko te Lotokava tela e tu nei i ei a te Tausoa Lima i te vaitaimi nei.

(Ka toe faka’hoko atu a te tala tenei i te lomiga o vaiaho fou tela ko te Ahofa po 08 Mati 2018)

  1. ‘Malu Monise Tuivaka Laafai

Tena ‘Malu Monise Tuivaka Laafai ne fanau kae ola ake, akoga hoki i Nanumaga kae ko ona matua, Tuivaka mo Faitofi ne ‘to ki Nauru tela koi a ne suke ki te KGV and EBs mai i Nauru kae ne to a ia ki te akoga tenei i Bikenibeu i te 1973. I te 1976 ne ‘vae i ei a te Kolone o Kilipati mo Elise tena ne faka’hoko mai a tena akoga ki Notufoua Secondary School i te 1976 ki te 1979.

Ne kamata a tena olaga galue i te Maatua o Fusi i Funafuti nei. Ne kamata a ia e pela me se clerk o te Galuega Suketupe, siki aka ia e pela me se Ofisa Suketupe i te 1987 kae i te 1994 ne fakasopo aka a ia mo fai te Menetia Aoao o te Maatua o Fusi ke oko ki te 2010 tela ne fakataufai a ia i te Palota Lasi ki te zfalr Palamene ki nofoga e lua mai i te Fenua ko Nanumaga. Ne manuia a tena taumafaiga i konei tela ne fai a ia mo Hui ‘Malu o te fenua ko Nanumaga tela ne ‘tu i ei a laua mo te ‘Malu o Otinielu Tauteleimalae Tausi.

Ko Monise ne fai a tena kaaiga ki te tamafine Vaitupu ko Tutasi Auina I te masina o Fepuali 1987..

Ne fakafesili ne au a monise me he a tonu a te pogai ne manako ei a ia ke fano a ia ki te Fale Palamene. I pati a Monise me i te ia e fia fai ana tusaga ki te atiakeg o te olaga ‘lei o tino o te fenua Nanumaga. E aofia i mea konei, ko mes tau me’kai, mea tau eletise, me tau fesokotakiga, me tau olomalaga, mea tau faiika, mea tau vai, mea tau te ola ‘lei o tino, mea tau te ola filemuu mo te saogaleemuu, mo laisi mo falaoa mo nihi me akeea tau pisinisi mo nisi mea aka katoa kola e tau atu ki te olaga manuia, filemu kae saogaleemuu o tino Nanumaga e pela hoki mo tino i fenua o Tuvalu.

 

A Monise he tino tokotahi i te Kapineta kae koi a ko te Minisita o Fesokotakiga mo Oloolomalaga. Ko ia ko oti ne maua ana pepa ma’luga i akoga e pela mo tena tikulii muamua mai i te USP, kae ko tena Master Degree ne fai i he Akoga Maluga i Niusila. E tokotolu a la fanau, ko Eline, he faiakoga i Akoga Lasaga Muamua, ko Ionatana tenei e akoga faka-faifeau i Kanana Fou, Amelika Samoa, mo Tuivaka tenei fatoa oti ana akoga i Motufoua.

‘Malu te tauavaga ko Monise mo Tutasi Tuivaka Laafai
Exit mobile version